Loading Događaji

« All Događaji

  • Ovaj događaj je prošao.

Karpati (Fagaraš planina, jezero Balea) i Transilvanija (Kluž Napoka, Turda, Alba Julija, Sibinj, Fagaraš) od 24. – 27.08.2023.

24 августа @ 22:00 - 28 августа @ 00:00

RUMUNIJA, rođena spajanjem Transilvanije i Vlaške, tek nešto više od pre sto godina, ta mlada i lepa zemlja privlači nas svojom burnom istorijom i zavodljivim predelima.

Odlučili smo da poslednji vikend avgusta provedemo u TRANSILVANIJI, ili „zemlji iza šuma“, kako to njeno ime kaže, koja je ispresecana brzim planinskim potocima, cvetnim livadama i zelenim pašnjacima, pomalo divlje i neukroćene prirodne lepote. Prepuna je srednjevekovnih crkava, a iznad stogodišnjih stabala, među krošnjama stidljivo izviruju njihovi zvonici i bedemi odavno napuštenih, ili potpuno obnovljenih srednjovekovnih dvoraca.

Ovaj deo Rumunije je i jedno od retkih mesta na svetu gde posetioci mogu da se vrate daleko u prošlost i upoznaju sela i gradove, koje su pre više od 800 godina podigli vredni transilvanijski Saksonci, odnosno Sasi. Naime, nigde na svetu se na tako malom prostoru ne može videti toliko očuvanih srednjovekovnih gradova i sela sa utvrđenim crkvama, koji svedoče o burnoj prošlosti Transilvanije. Sasi su ovde stigli sredinom 12. veka kao nemački kolonisti iz različitih oblasti severozapadne Evrope.

PLANINE FAGARAŠ U JUŽNIM KARPATIMA, koje još zovu i Rumunski Alpi, sa svojim planinskim vencem dugim preko 50km, sa mnogim vrhovima preko 2000 metara čine, najviši i najveličanstveniji planinski venac u Rumuniji.

Preko ove planine u nestvarno lepoj kotlini, vijuga Transfagarašan, jedan od najlepših i za vožnju najpopularnijih planinskih puteva u Evropi i povezuje istorijske regione Transilvanije i Vlaške, gradove Sibinj i Pitesti. Ovaj zanimljiv put dostiže najvišu tačku na prevoju Fagaraš planine, kod jezera Balea (2034mnv).

Obilazak Transilvanije nije moguć bez obilaska njenog glavnog i najvećeg grada, KLUŽ NAPOKE, drugog po veličini u Rumuniji, koji je nastao kao naselje nemačkih doseljenika, Sasa u 13. veku. U Klužu je u 15. veku rođen Matija Korvin, ugarski kralj, a bio je prestonica velikog vojvodstva Transilvanija u Habzburškoj monarhiji. Tek nakon Prvog svetskog rata, 4. juna 1920, oblast Transilvanija pripala je Rumuniji. U toku Drugog svetskog rata severna Transilvanija, sa Klužom, bila je ponovo u sastavu Mađarske. Danas je grad kulturni centar Mađara u Rumuniji, koji su do 1974. bili većinsko stanovništvo.

Nikolaj Čaušesku je 1974. rumunskom imenu Kluž iz ideoloških razloga dodao rimsko ime Napoka, da bi naglasio kontinuitet dačko-rumunske kulture. Kao glavni grad Transilvanije, Kluž Napoka je danas omiljena destinacija onih koji žele da upoznaju bogatu prošlost ove istorijske oblasti, sa centralnim gradskim trgom – Trg ujedinjenja – oivičen bogato ukrašenim palatama iz 18. i 19. veka. Trgom dominira impozantna građevina, Crkva Svetog Mihaila iz 15. veka, koju smatraju jednim od najlepših primeraka gotske arhitekure u Rumuniji.

Mnogi stranci su transilvanijski gradić SIBINJ (SIBIU) imali prilike da upoznaju tek kada je on 2007. proglašen za evropsku prestonicu kulture. Bili su zaprepašćeni kada su otkrili da se iza impozantnih odbrambenih zidina, podignutih duž reke Čibin, u uskim kaldrmisanim ulicama Donjeg i Gornjeg grada i srednjovekovnim crkvama i palatama, obojenim živopisnim bojama, krije prebogata istorijska baština. Naime, ovim gradom su nekada upravljali neki od najbogatijih predstavnika moćnih esnafa, koji su neprikosnoveno vladali trgovinom u čitavom regionu.

Zahvaljujući svom autentičnom srednjovekovnom šarmu, jedinstvenom pogledu na planinske predele koji ga okružuju, ukusnoj domaćoj hrani i predusretljivim i ljubaznim stanovnicima, kao i činjenici da je u potpunosti obnovljen, Sibiju je danas jedan od najpopularnijih turističkih i kulturnih centara u Rumuniji. Popularno i šarmantno stepenište koje povezuje Gornji i Donji grad je jedna od najvećih atrakcija grada, a tu se nalazi i najstariji restoran u Rumuniji “Zlatno bure”.

Ovaj grad poznat je i po tome što je u njemu rođen Janko Sibinjanin (Janj Hunjadi). Danas je to najbolja turistička destinacija Transilvanije, a nekada je bio centar transilvanijskih Saksonaca – Sasa, kao najveći i najbogatiji od sedam utvrđenih gradova-tvrđava koje su u 12. veku sagradili nemački kolonisti, poznati kao transilvanijiski Sasi.

U gradu Turda posetićemo nesvakidašnju turističku atrakciju “SALINA TURDA” nekadašnje industrijsko čudo, najveći rudnik soli – muzej na svetu, čitav podzemni slani grad. U Transilvaniji so se vadila još od srednjeg veka, a prvi put je rudnik spomenut 1075. godine. Danas je to centar halo-terapije, (izvrsan terapijski uticaj na hronične disajne i alergijske tegobe), gde se na dubini od 130 m pod zemljom, može oživeti ambijent iz vremena ručnog kopanja rude soli i gde se na podzemnom slanom jezeru na dnu rudnika, mogu voziti čak i čamci.

ALBA JULIJA je osnovana na mestu antičkog grada od strane Rimljana, još u 2. veku. U 15. i 16. veku Alba Julija je bila glavni grad kneževine Transilvanije, a u 16. veku glavni grad ujedinjenih kneževina Vlaške, Transilvanije i Moldavije. U 16. veku na srpskom jeziku, zvala se Erdeljski Beograd, “Belgrad”, pored ostalog što su se u njoj, bežeći od Turaka ovde nastanili mnogi izbegli Srbi iz Banata.

Alba Julija je i mesto ujedinjenja Transilvanije sa kraljevinom Rumunijom 1918. godine i mesto krunisanja kralja Ferninada. Jedinstvena zvezdasta tvrđava iz 18. veka, nekada najveći vojni centar Rumunije, danas prestavlja najveću turističku atrakciju grada, sa zidinama dužine 12km i sedam bastiona zvezdasto rasporedjenim, u čijoj je izgradnji učestvovalo 20.000 kmetova.

Tvrđava u Alba Juliji, skriveni dragulj Transilvanije je mesto u kome je zvanično sprovedena ceremenoja ujedinjenja Rumunije posle 1. svetskog rata. Unutar zidina tvrđave, nalaze se mnogi impozantni objekti medju kojima je pravoslavna crkva, ali i zaista impresivna katedrala, jedna od najstarijih katedralnih crkava u Rumuniji, u kojoj se nalazi grob Sibinjanin Janka (Hunjadi Janoša).

Datum:
24. – 27.08.2023.

Vreme polaska:
22:00 časova

Kotizacija: 7.500 RSD za (na bazi 40 i više učesnika, moguća je doplata do 700 RSD za manji broj učesnika) i obuhvata prevoz, putarinu, poreze i doprinose i doprinos Društvu.

Ostali obavezni troškovi, koji se plaćaju na licu mesta: 65 EUR i obuhvataju dva prenočišta u Sibiu, u manje krevetnim sobama.

U cenu nije uračunata ulaznica za rudnik soli, žičara (plaćanje je u lejima na licu mesta), međunarodno putno i zdravstveno osiguranje sa povećanim sportskim rizikom, individualni troškovi.

Plan akcije:

24.08.2023. (četvrtak) Putovanje

22:00h – Polazak iz Beograda, sa ugla Sarajevske i Drinske ulice (parkić pored Gazele). Putovanje preko Vršca do mesta Turda, sa usputnim pauzama po potrebi. Pomeranje sata – 1 sat unapred!

25.08.2023. (petak) Solana „Salina Turda“ u Turdi i obilazak glavnog grada Transilvanije – Kluž Napoka

09:00h – Dolazak u Salina Turdu. Obilazak turističke atrakcije – rudnika soli. Ulaznica je 50 leja (oko 10 EUR), poneti leje.
13:00h – Prevoz do Kluž Napoke, glavnog grada Transilvanije.
14:00h – Obilazak znamenitosti grada (centralni trg sa spomenikom Matijasu Korvinu, ugarskom kralju i reformatoru iz 14.veka i impresivnom gotskom katedraloma Sv.Mihaila, drugoj po veličini u Rumuniji. Katedrale Mitropolita Adormirea i dr.). Pauza za ručak.
16:00h – Prevoz do grada Sibiu. Razmeštaj po manje krevetnim sobama. Slobodne aktivnosti.

Sibiu (Sibinj) – Obilazak jedne od najlepših turističkih destinacija Rumunije, rodnog grada Sibinjanin Janka, po kome je i dobio nadimak. Ovaj grad ima popularan centar grada, ali ćemo razgledati i Pravoslavnu crkvu Sv. Trojice, simbol pravoslavlja u Rumuniji, sagrađene po uzoru na veličanstvenu Aja Sofiju.

26.08.2023. (subota) Planina Fagaraš (Balea vodopad, 1400mnv- Balea jezero, 2034mnv) 

08:00h – Polazak iz Sibiu.
09:30h – Dolazak kod planinarskog doma kod vodopada Balea Kaskada. Pešačenje svih učesnika do vodopada Balea (1400mnv) 1,5km, 200m uspona.
I grupa: Nastavak pešačenja od vodopada, preko doline Doamnei, do jezera Balea (2034mnv).

Vreme pešačenja do jezera: 6-7 sati, dužina staze: oko 8km, ukupan uspon oko 1000m, ukupan silazak oko 300m.

Predah i uživanje na jezeru. U zavisnosti od vremenskih prilika i sastava grupe, moguće je nastaviti uspon kružnom stazom dugom 3-5km, sa usponom i spustom oko 400-500mnv, iznad jezera do vrha Saua Paltinului (2350m) i vrha Laite (2391mnv) i vratiti se na jezero.

Na ovoj stazi se nalaze vidikovci sa kojih se pruža spektakularan pogled na Transfagarašan, jedan od najpopularnijih planinskih puteva i prevoja u Evropi.

U kasnim popodnevnim satima, silazak žičarom do doma Balea Kaskada. (Cena karte za žičaru je 50 leja u jednom smeru (oko 10 eura, plaćanje je u lejima).
II grupa: Pešačenje od doma Balea Kaskada, do vodopada Balea i povratak do žičare, na stazi dugoj oko 3km, sa ukupnim usponom oko 200m. Vožnja žičarom od doma Balea (1400mnv), iznad vodopada Balea, do jezera Balea na 2034mnv, sa panoramskim pogledima od kojih zastaje dah. Po silasku za žičare, pešačićemo oko jezera Balea, po Fagaraš planini.

Odmor i predah na jezeru, ili u planinarskim domovima oko jezera. Povratak žičarom do doma Balea Kaskada.

27.08.2023. (nedelja) Gradovi Fagaraš i Alba Julija

08:00h – Napuštanje objekta smeštaja sa stvarima i prevoz do grada Fagaraš.
09:00h – Dolazak u Fagaraš. Obilazak tvrđave, opasane vodenim kanalom i pravoslavne crkve.
10:00h – Prevoz do Alba Julije. Obilazak zvezdaste tvrđave u kojoj su veoma lepa pravoslavna crkva kao i katedrala sa moštima Janoša Hunjadija (Janka Sibinjanina).
15:30h – Povratak za Beograd, uz usputne pauze po potrebi.
23:59h – Očekivano vreme dolaska u Beograd, na ugao Drinske i Sarajevske ulice.

OPREMA:

Primerena godišnjem dobu i vremenskim prilikama. Svaki učesnik je dužan da ponese pasoš, zdravstvenu i planinarsku karticu sa plaćenom članarinom za 2023. godinu i obezbedi međunarodno putno i zdravstveno osiguranje. Preporuka je da svako kod sebe ima vodu, zaštitu od kiše i sunca, baterijsku lampu i prvu pomoć za ličnu upotrebu.

HRANA I VODA:

Iz ranca i u gradovima.

ROK ZA PRIJAVU I UPLATU:

Do popune mesta, sa akontacijom od 7.500 RSD, A NAJKASNIJE DO 18.08.2023. Možete se prijaviti vodiču, ili pomoćniku vodiča akcije, preko sajta društva, e-mail-om, sms porukom, viber-om, ili telefonom, a moguće je i prijavljivanje na sastancima društva, po prethodnoj najavi vodje akcije, utorkom od 18:30 do 19:00 sati, u OŠ “Jelena Ćetković”, svečana sala, ul. Vranjska br.26, Lion.

U slučaju otkazivanja, nakon prijavljivanja i uplate, potrebno je obezbediti zamenu, u protivnom, novac se ne vraća.

Vođa akcije: Snežana Dimitrijević

Broj licence PSS: MB 592 UIAA

tel.  064/6502393

Pomoćnik vođe akcije: Tadija Dimitrijević

Broj licence PSS: MB 451 UIAA

tel. 064/0304582

Gorska služba spašavanja tel.

062/46-46-46

Vođa akcije zadržava pravo, da u slučaju nepredviđenih okolnosti izmeni plan. Učesnici akcije dužni su da se pridržavaju odredaba „Pravilnika o bezbednosti i odgovornosti u izvođenju planinarskih aktivnosti”. Svaki učesnik akcije, na akciji učestvuje na sopstvenu odgovornost i dužan je da potpiše Izjavu o rizicima i preuzimanju odgovornosti.

Detaljan plan akcije možete preuzeti ovde:

Za akcije koje organizuje Planinarsko društvo “Josif Pančić” iz Beograda nije obezbeđena zaštita u pogledu garancije
putovanja iz Pravilnika o vrsti i uslovima garancije putovanja (Sl. glasnika RS br. 2/2016).

Za akciju se možete prijaviti na sastancima planinarskog društva, popunjavanjem donjeg formulara, emailom ili telefonom.



    snezanaadd@gmail.com

    Tadija Dimitrijević 064/0304582

    Snežana Dimitrijević 064/6502393

    Detalji

    Početak:
    24 августа @ 22:00
    Kraj:
    28 августа @ 00:00
    Događaj Category:

    Mesto

    Vodiči: Tadija Dimitrijević 064/0304582, Snežana Dimitrijević 064/6502393

    Organizator

    PD Josif Pančić
    Telefon:
    +381 64 0304582
    E-pošta:
    pjpancic@gmail.com

    Dodajte komentar

    15 + ten =

    Kontakt

    Planinarsko društvo "Josif Pančić"

    Matični broj: 07065205
    PIB: 100256794
    Adresa: Bulevar Despota Stefana 107, Beograd - Palilula
    +381 64 03 04 582
    pjpancic@gmail.com

    Brzi linkovi

    Ovaj sajt je namenjen za obaveštavanje planinara, članova društva i klubova, učlanjenih u Planinarski savez Srbije u vezi planinarskih aktivnosti.

    Kontakt

    Planinarsko društvo "Josif Pančić"

    Matični broj: 07065205
    PIB: 100256794
    Adresa: Bulevar Despota Stefana 107, Beograd - Palilula
    +381 64 03 04 582
    pjpancic@gmail.com

    Brzi linkovi

    Ovaj sajt je namenjen za obaveštavanje planinara, članova društva i klubova, učlanjenih u Planinarski savez Srbije u vezi planinarskih aktivnosti.

    Fondacija 1% © 2021. All Rights Reserved.